Biljka kafe potiče iz Etiopije, iz regije «Abisinija od Kafe». Jedna od mnogih legendi vezanih za kafu potiče još iz 800. godine prije nove ere, kada je u jednom manastiru u Jemenu, starješina prethodno obaviješten od strane jednog sveštenika po imenu Kaldi, o čudnom ponašanju njegovih ovaca nakon što su pojele crvene plodove (one od kafe), koje su ih održavale živahnima po cijelu noć i tako odlučio, zajedno sa ostalim monasima, da ubere te plodove i spravi crni i gorki napitak.

Tako su počeli da ga konzumiraju kako bi otjerali umor i san, kako bi mogli ostati budni i moliti se duže. 1555. godine, dva sirijca su u Istanbulu otvorili prvi kafić, otvoren za sve, mjesto susreta poeta, intelektualaca, mistika i danguba. Zrna kafe su prvi put stigla do Evrope u 17. vijeku, a donijeli su je venecijanski trgovci, kao jedan od začina. U početku se mogla kupiti samo u apotekama i prodavala se kao lijek za različite bolesti.

Brzo se šireći Evropom, stizala je u velikim količina i do vrata Beča od strane moćnog Otomanskog carstva, izmičući carinskim zabranama, Arapsko Vino (kako se u početku zvala od strane nas evropljana) je bilo izloženo kritikama katoličke crkve, toliko da je čak bila proglašena za «djavolji napitak» (s obzirom da je bila muslimanski proizvod). Prema legendi, Papa Clement VIII je izjavio, ispijajući jednu šoljicu: "Toliko je dobra da bi bio grijeh dozvoliti da je piju samo nevjernici" i nakon toga je blagoslovio i kafa je postala napitak koja je zadobila hrišćansku milost. U Italiji se ovaj napitak proširio oko 1645. godine, a prva kafa je inaugurisana u Veneciji, 29. decembra 1720. godine u tadašnjem kafe baru «Caffe Florian» na Trgu S. Marco, mjestu na kojem je Kazanova osvajao venecijanske dame.